Folklorni ansambl KUD «Željezara» formira se odmah po osnivanju KUD-a 1969. godine, jer je imao sreću da je u Željezari do 1966. godine postojao KUD «Tribina mladih» u kojoj je največa bila folklorna sekcija. Nošnje za folklornu sekciju nasljeđene su od KUD «Tribina mladih». Takođe su i muzičari nastavili rad u novom Društvu.
Članovi folklora i muzičari narodnog orkestra u novom Društvu vode se pod imenom ANSAMBL NARODNIH PJESAMA I IGARA.
Poslove koreografa vode Nada Kovačević i Drago Kozomarić koji nastavljaju igre koje su se igrale u KUD «Tribini mladih», ali prave i nove koreografije.
Članovi Ansambla su radnici Željezare, radnici iz drugih preduzeća grada i učenici osnovnih i srednjih škola iz našeg grada. Ansambl u mladom i starijem sastavu broji od 70 – 90 članova.
Koreografi odlaze na usavršavanje u Hrvatsku, a mlađi se pripremaju da krenu istim stazama u kasnijim godinama. Da bi se obezbjedile igre iz svih republika bivše Jugoslavije pozivaju se koreografi iz Sarajeva i Banja Luke da postave koreografije.
Za nastup KUD-a u zemlji i inostranstvu obavezno je učešće Ansambla sa narodnim i tamburaškim orkestrom.
Rukovodilac sekcije Ansambla je Drago Kozomarić koji sve do 1994. godine vodi folklor i uzrađuje nove koreografije. Od 1994. godine rukovodilac Sekcije folklora je Vahid Husić.
Teško je nabrojati sve nastupe Ansambla , ali da navedemo neke glavne: u pogonima Željezare, u našem gradu, gradovima BiH, u mnogim gradovima svih republika bivše Jugoslavije i na svim gostovanjima u inostranstvu (vidi link: «O NAMA»), na kojima su amateri Društva predstavljali kulturno blago svih naroda iz BiH.
Sa ovih koncerata u Željezari do gostovanja u inostranstvu, opisno ćemo navesti samo neke, mali broj, kao i pisanje domaće i strane štampe.
Ansambl folklora je učesnik na festivalima – smotrama folklora u BiH i bivšoj Jugoslaviji, a u 70 – tim i 80 – tim godinama i na podijumima u mnogim zemljama Evrope.
Na VII Saboru kulturnog stvaralaštva radnika Jugoslavije u mjesecu junu 1979. godine, koji je održan u Kosovskoj Mitrovici, Ansambl predstavlja BiH, i vrača se sa veoma vrijednom nagradom za scensko izvođenje «SREBRNI KONDOR».
Slijede gostovanja Ansambla folklora i ostalih sekcija u Trinec – Češka, na osnovu dugogodišnjeg protokola željezara Trinec i Zenice o kulturnoj saradnji.
U mjesecu julu 1981. godine u Segedinu – Mađarska održava se VIII Međunarodni festival folklora, pored društava iz Poljske, Češke, Rusije, Slovačke, Rumunije, Holandije, Bugarske, Švajcarske i grada domaćina, učestvuje i KUD «Željezara» sa Ansamblom folklora, gdje predstavlja BiH. U «Narodnim novinama» iz Segedina piše: «Na Festivalu su učestvovali i članovi KUD «Željezare» iz Zenice, koji su na ljetnoj pozornici izveli igre iz Slavonije i Povardarja. Takođe su nastupali u gradovima Makon i Deski gdje su izveli igre i pjesme iz raznih krajeva Jugoslavije. Članovi Ansambla folklora koji nisu samo dobri igrači, pjevači i muzičari, već i istinski prijatelji i ljudi. Izabrali su najljepše igre i pjesme svoje zemlje i predstavili ih veoma lijepo. Dugo će nam ostati u sjećanju i daroviti solisti, lijepo izvedene igre i muzika tamburaškog i narodnog orkestra».
Slijede gostovanja u Njemačku i Rumuniju, na kojem su dobijena vrlo visoka priznanja.
Dvadeset jedan član Ansambla folklora učestvuje na otvaranju XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu.
U mjesecu septembru 1989. godine u Trinecu – Češka obilježava se 150 godina postojanja i rada tamošnje željezare. U sklopu kulturnog programa članovi KUD-a (Ansambl, tamburaški orkestar i grupa pjevača) održavaju četiri koncerta. Zeničani su se predstavili sa jednim potpuno novim programom pjesama i igara naroda bivše Jugoslavije. Tamošnja štampa je visokim ocjenama propratila nastup KUD-a. Na završnoj svećanosti, koncertom koji je održan na gradskom stadionu pred 20.000 posjetilaca, pjevali su i svi posjetioci. Dugotrajnim aplauzom ispraćeni su članovi Ansambla i muzičari.
KUD «Željezara» sa Sekcijom folklornog ansambla i muzičkim orkestima organizuje i održava sedam Festivala folklora (prvi održan 2003. god.) u našem gradu na kojem učestvuje od 12 – 15 KUD-a iz BiH i država regije, sa oko 400 – 500 članova po festivalu.
Sa mnogih festivala – smotri folklora u zemlji i inostranstvu Ansambl igara i Sekcija folklora KUD-a dobila je mnoga priznanja i nagrade, tako isto i njeni članovi.
Danas u Sekciji folklora aktivno radi mladi i stari sastav sa oko 30 članova.
Koreografi koji su radili u KUD-u : Nada Kovačević, Drago Kozomarić, Ibrahim Redžić, Vahid Husić, Vaso Popović iz Banja Luke – kao gost i Reuf Ajanović iz Sarajeva – kao gost.
Korepetitori na probama: Boris Crljenica, Alija Žerić, Nail Kačar, Edin Šehić i Mirza Talić
Koreografije koje su se igrale:
Koreograf Muzika
1. Osojničke igre Nada Kovačević Tomislav Bilić
2. Vrandučke igre Drago Kozomarić Tomislav Bilić
3. Bunjevačke igre Drago Kozomarić Tomislav Bilić
Fuad Ahmetspahić
4. Igre iz Crne Gore Drago Kozomarić Nail Kačar
Fuad Ahmetspahić
5. Makedonija Drago Kozomarić Nail Kačar
6. Glamočko kolo Drago Kozomarić –
7. Igre iz Kreševa Drago Kozomarić ____________
8. Splet igara naroda iz BiH Vahid Husić Nail Kačar
9. Igre iz Srbije (Šumadija) Drago Kozomarić Fuad hmetspahić
10. Radničko kolo Ibro Redžić Nail Kačar
11. Brankovo kolo Drago Kozomarić Nail Kačar
12. Ero s onog svijeta Drago Kozomarić Senad Kazić
13. Igre iz Slovenije Nada Kovačević Fuad hmetspahić
14. Sarajevsko polje Drago Kozomarić ____________
15. Igre iz Slavonije Drago Kozomarić Tomislav Bilić
16. Međumurje Drago Kozomarić ____________
17. Polka (Slovenija) Drago Kozomarić ____________
18. Igre iz istočne Bosne Vahid Husić Nail Kačar
Koreografije koje su uradili gosti KUD-a:
Koreograf Muzika
1. Varoške igre Reuf Ajanović Fuad Ahmetspahić
2. Vranjanske igre Reuf Ajanović _____________
3. Šokački svatovi Vaso Popović Tomislav Bilić
4. Šopske igre Vaso Popović Nail Kačar
5. Vlaške igre Vaso Popović Nail Kačar
6. Nišava Vaso Popović ____________
Poruka folklorovaca i njihovih muzičara na svim koncertima i gostovanjima u zemlji i
inostranstvu bila je i ostala:
«NEKA KOLO I PJESMA, BUDE MOST
POVEZIVANJA NARODA I NARODNOSTI
U SVIM DRŽAVAMA SVIJETA».




















