O Nama
Radnici Željezare Zenica, u organizaciji sindikata i omladine, 05. Juna 1969. godine, na osnivačkoj skupštini donose odluku o formiranju kulturno umjetničkog društva Željezara Zenica. Članovi društva nisu bili samo radnici željezare, učlanjivali su se učenici i studenti, kao i radnici ostalih preduzeća iz našeg grada.

Osnivanju društva pomogli su: Ivica Jakić, Pavle Božić, Vehab Brljevac, Nikola Mirković, Hamid Begovac, Hatidža Arnaut, Duško Suzić, Mensur Serdarević, i Miroslav Kisić. Kod formiranja sekcija bili su angažovani: Pašo Ekinović, Drago Blažević, Tomislav Bilić, Fuad Ahmetspahić, i Drago Kozomarić.

Za prvog predsjednika izabran je Mensur Serdarević, dugogodišnji radnik željezare i veteran kulturnog stvaralaštva, koji je svoje stvaralačke sposobnosti poklonio KUD Željezara. Za potpredsjednika izabran je Miroslav Kisić.

Finansiranje rada društva preuzela je željezara.

Dozvolite da se malo vratimo u godine osnivanja i stvaranja vrhunskog kulturnog amaterskog društva Željezara Zenica. Od 1962. Do 1966. god. u željezari je djelovala i radila kulturna organizacija Tribina Mladih koja je imala nekoliko sekcija, sastavljena od omladine. Održavani su koncerti na kojima su učestvovale muzičke sekcije: zabavni, narodni i tamburaški orkestri, kao i folklorna sekcija. Odmah po osnivanju KUD Željezara, počele su sa radom: folklorni ansambl, narodni, tamburaški i zabavni orkestar. U novo društvo uključuju se bivši članovi Tribine Mladih, nošnje i muzički instrumenti koji su sačuvani, takođe se koriste u radu. Stručni kadar Tribine Mladih se angažuje u novom društvu. Sve ovo je mnogo pomoglo da KUD Željezara vrlo brzo na početku svoga rada odmah organizuje i održava koncerte u željezari i našem gradu.

Kod formiranja društva pošlo se od činjenice, da posebno mladoj populaciji radnika, treba omogućiti prostor i vrijeme za ispoljavanje sposobnosti iz oblasti kulture i umjetnosti, koji je pojedinac bio svjestan, ali nije imao prilike da ih razvija i prikaže publici.

U drugarskoj atmosferi, nošeni entuzijazmom i plemenitim takmičenjem, amateri se trude da svojoj publici i gledalištima šarolikog sastava, pokažu na najbolji način ljepotu vokalne i instrumentalne narodne aktualne muzike, ritam i izvornost narodnih igara, koje, uostalom oni i čuvaju od zaborava, živu riječ dramskih i poetskih tekstova, likovne motive užarenog čelika, foto motive proizvodnje i prerade čelika, i drugo.

U umjetničkom sastavu društva od 1970. god. djelovalo je 12 sekcija: za horsko, grupno i solističko pjevanje, orkestri narodne i zabavne muzike, folklorni ansambl, tamburaški orkestar, likovna, guslarska, literarna, dramska, foto i tehnička sekcija, te niz djelatnosti povremenog karaktera.

Po pravilu, davane su priredbe za sve prigodne praznike, značajne datume, potrebe pogona u željezari, sindikalnih i omladinskih organizacija. Gostovalo se u raznim mjestima bivše Jugoslavije ili u inostranstvu, primala se ista ili slična društva iz drugih gradova i inostranstva, učestvovalo na festivalima, smotrama, itd, itd. Poznata su i vrlo popularna druženja u kasini, gdje su sekcije bili organizatori večeri.

Pojave koje su bile prisutne u prvim godinama rada KUD Željezara Zenica:

- Zapaženo je da se, naročito na selu, u očekivanju amaterske priredbe, djevojke i mladići ljepše oblače, te da od priredbe prave svoje lokalne svečanosti.
- nije bila usamljena pojava, da poslije posjete amaterskog društva nekom naselju – selu, tamo osnivaju amaterska društva.
- Treba konstatovati da je u društvu vladalo veliko drugarstvo i ljubav, da je disciplina bila na visini. Nije bez značaja ni podatak da je u društvu zasnovano oko petnaest brakova između članova, čime se drugi ne mogu pohvaliti. Nije zabilježeno koliko je brakova rastavljeno.
- Nastojalo se da ovakva amaterska društva zamijene bar djelomično koncerte «estrade», koja kao da su se pretplatila na naše prostore. Razni pjevači «popularne» muzike, često i sumnjive umjetničke vrijednosti, treba da ustupe mjesto amaterskom radu.

Eto tako su razmišljali kud-ovci 70. i 80. godina prošlog vijeka.

U vrijeme od osnivanja 1969. do 1992. godine društvo nije imalo finansijskih poteškoća, njegov se rad odvijao u optimalnim uslovima. Finansiranje društva ovog tipa bilo je regulisano zakonom, što znači da su sredstva za rad amaterskih društava planirana i odvajana namjenski, od strane osnivača. Na taj način bilo je moguće obnavljanje fonda muzičkih instrumenata i njihovo održavanje, nabavka nošnji, finansiranje gostovanja u zemlji i inostranstvu.



U periodu 1992 – 1995. godine društvo je živjelo i radilo cijelo vrijeme i organizovalo koncerte. Rad našeg društva, posebno je aktiviran u ovom periodu, kada su radnici željezare, na prvim linijama fronta branili našu jedinu zemlju, a članovi ovog društva, takođe radnici željezare, pridružili se toj borbi, svjesni da se domovina može braniti i kulturom. Održavani su koncerti na slobodnoj teritoriji.

Kulturno umjetničko društvo Željezara Zenica na kraju agresije na BIH 1994. godine počeo je aktivnosti na obnavljanju rada društva i sekcija koje su bile angažovane u toku rata: folklornog ansambla, narodnog i tamburaškog orkestra. Stari članovi društva: Zdravko Bilić, Miroslav Kisić, Tomislav Bilić, Nail Kačar, Nedžad Čizmić, Drago Kozomarić, Vahid Husić i LJiljana Poljak, su donijeli odluku da predlože Željezari Zenica direktoru Hamdiji Kuloviću, da ponovo žele obnoviti rad KUD Željezara, i na zakonskim osnovama formirati društvo. Održana je skupština KUD-a 12.08.1994. god. i donešena odluka o obnavljanju rada. Pristupilo se izradi normativnih akata društva: statuta, poslovnika o radu skupštine i upravnog odbora, izvršen izbor organa upravljanja: predsjedništva, nadzornog odbora, umjetničkog savjeta, rukovodioca sekcija i sekretara kud-a. Za predsjednika predsjedništva izabran je Pašo Panjević. Kod nadležnih državnih organa izvršena je registracija KUD Željezara.

U povodu obilježavanja 25 godina postojanja i rada KUD Željezara u Bosanskom Narodnom Pozorištu, 15.12.1994. god, još uvijek u ratnoj godini, održan je svečani koncert na kojem učestvuju sve sekcije: folklorni ansambl, narodni i tamburaški orkestar sa vokalnim solistima, vokalna grupa, dramska i recitatorska sekcija, a u holu pozorišta postavljena izložba fotografija, priznanja i dokumentacije KUD-a od 1969-1994. God. Sala pozorišta bila je mala da primi sve sugrađane.

Broj aktivnih članova društva od 1969 – 1991. Godine godišnje se kretao od 200 – 250 članova, koji su predano radili u 12 sekcija. Društvo je bilo, kao i sve godine od osnivanja do danas multinacionalno, a to potvrđuje njegov repertoar i članstvo.

Predsjednici Kulturno Umjetničkog Društva Željezara Zenica:



- Mensur Serdarević 1969 – 1978. godine
- Nihad Šehović 1978 – 1980. godine
- Miroslav Kisić 1980 - 1981. godine
- Irfan Pašić 1981 – 1984. godine
- Zdravko Bilić 1984 – 1989. godine
- Željko Mutnović 1989 – 1991. godine
- Pašo Panjević 1994 –

Sekretari Kulturno Umjetničkog Društva Željezara:

- LJiljana Poljak 1977 – 1981. godine
- Ivica Trboglav 1985 – 1989. godine
- Nedžad Čizmić 1989 – 2005. godine

Rad KUD Željezara od 1995. godine

Danas u društvu rade sekcije:

- Folklorni ansambl sa oko 30 članova (stari i mladi sastav)
- Narodni orkestar sa vokalnim solistima sa oko 8 članova
- Tamburaški orkestar sa vokalnim solistima sa oko 12 članova
- Duvački orkestar sa oko 36 članova.


Društvo broji oko 100 aktivnih članova i organizatora.

Članovi društva su učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, radnici i penzioneri. Nema više radnika iz Željezare.

U mjesecu aprilu 1995. godine u KUD Željezara primljeni su članovi gradskog duvačkog orkestra iz našeg grada, koji su se našli van svih gradskih institucija, i na ulici, a niko nije htio da vodi brigu o njima. Na zahtjev rukovodstva duvačkog orkestra: Mirsada Uzunovića, Vladimira Mijatovića i Slavka Vukanovića, saglasnost je dao Hamdija Kulović, generalni direktor Željezare Zenica i KUD Željezara.

Željezara je društvu omogućila da ima prostor za probe i čuvanje nošnje, opreme, ozvučenja, i drugo. Duvački, narodni i tamburaški orkestri imaju prostorije za probe, a folklorni ansambl održava probe u sportsko rekreacionom centru željezare.

Društvom rukovodi skupština, upravni odbor, nadzorni odbor i umjetnički savjet. Finansiranje se danas vrši od donacija i sponzora, općine zenica i ze-do kantona. Sa Arcelor Mittal, sklopljen je ugovor o sponzorisanju. Za donatorska sredstva mora se ponuditi program, na osnovu čega se i dobivaju sredstva. U većini slučajeva nije onoliko koliko mi tražimo, nego koliko odobri sponzor - donator.

Sve aktivnosti u društvu se planiraju u godišnjem planu. Godišnje se planira održavanje oko 20 programa – koncerata cjelovečernjeg sadržaja u trajanju od preko 60 minuta, te samostalnih nastupa sekcija, kao i gostovanja u bih i inostranstvu.

U našem gradu i šire postali smo poznati po organizaciji dva festivala: Festival Duvačkih Orkestara i Festival Folklora FBIH. Takođe poznata je kulturna manifestacija KUD-ovci Željezare voljenom gradu. Svaka sekcija održava cjelovečernji koncert na otvorenom prostoru u našem gradu. Na poziv drugih kud-a iz bih, naše društvo godišnje gostuje oko 4 – 5 puta sa folklornim ansamblom i muzičkim orkestrom, a isto to radi i duvački orkestar. Tradicionalna prvomajska budnica koju sviraju članovi duvačkog orkestra svakog 1. Maja za praznik rada, kroz naš grad je uvijek dobro dočekana od naših sugrađana.

Za dugogodišnji rad društvo je dobitnik mnogih visokih priznanja i nagrada, takođe i mnogi njegovi članovi, da nabrojimo neka. U vitrinama KUD-a nalazi se dvanaestoaprilska nagrada Zenice mješovitom horu iz 1978., plaketa grada zenice iz 2000. Za 30 godina rada KUD Željezara, prvo mjesto na bih festivalu horova 1977., učešće hora u junu 1978. Na jugoslovenskom horskim svečanostima u nišu dobiven Gran Pri festivala, Gran Pri na međunarodnom festivalu folklora u Segedinu – Mađarska, priznanje za učešće na otvaranju 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu 1984.






Daleko najviše uspomena su sa dalekih putovanja u inostranstvo i u mnogim gradovima svih republika bivše Jugoslavije.

Mnoga priznanja koja su dobile sekcije KUD-a biće napisano kod obrade rada svake sekcije na ovoj web stranici.

Mnoga priznanja su dobitnici i članovi: narodnog, tamburaškog i duvačkog orkestra, folklornog ansambla, mješovitog hora, kao i druge sekcije KUD-a.

Kulturno Umjetničko Društvo je za ove 42 godine postojanja obavilo 26 gostovanja u inostranstvu.

Pregled gostovanja KUD Željezara u inostranstvu:



1. ČEŠKA – TRINEC VIII - 1971. GODINA
2. ČEŠKA – TRINEC IX - 1973. GODINA
3. NJEMAČKA – ŠTUTGART-FREIBURG X - 1973. GODINA
4. ČEŠKA – TRINEC VIII - 1975. GODINA
5. RUMUNIJA – HUNEDOARA XI - 1978. GODINA
6. ČEŠKA – TRINEC VIII - 1979. GODINA
7. ČEŠKA – TRINEC IX - 1980. GODINA
8. MAĐARSKA – SEGEDIN VII - 1981. GODINA
9. NJEMAČKA – GELSENKIRHEN VII - 1983. GODINA
10. ČEŠKA – TRINEC IX - 1984. GODINA
11. RUMUNIJA – HUNEDOARA X - 1988. GODINA
12. ČEŠKA – TRINEC IX - 1989. GODINA
13. POLJSKA – KRAKOV – KATOVICE X - 1996. GODINA
14. TURSKA – SAMSUN VII - 1997. GODINA
15. ŠVEDSKA – LULEA XI - 1998. GODINA
16. ŠVEDSKA – LULEA VIII - 2000. GODINA
17. TURSKA – IZMIR V - 2001. GODINA
18. TURSKA – IZMIR VIII - 2003. GODINA
19. MAĐARSKA – ZALAEGERSZEG V - 2004. GODINA
20. TURSKA – MANISA- TURGUTLU IX - 2004. GODINA
21. TURSKA – TURGUTLU IX - 2005. GODINA
22. MAĐARSKA – DUNAUYVAROŠ VIII - 2010. GODINA
23. CRNA GORA – BIJELO POLJE VIII - 2005, 2008. I 2009. GODINA
24. SRBIJA – UŽICE V - 2009. GODINA.



Ova gostovanja u inostranstvo bila su veoma korisna.

KUD Željezara Zenica se pojavljivalo kao reprezentant, prvenstveno narodnog stvaralaštva gotovo u svim vidovima, ali i kao neka vrsta ambasadora dobre volje, svoje zemlje i njene izvorne kulture, prikazujući na najbolji način bogato stvaralaštvo svih naroda bosne i hercegovine. Iskrenost i uvjerljivost u kreiranju kulturnog blaga, ostavljala je utiske koji se pamte i iniciraju prijateljstva i veze.

Za protekli period u Kulturno-Umjetničkom Društvu Željezara Zenica aktivno je radilo preko 2.500 članova. Broj članova koji su bili angažovani na organizaciji programa u dosadašnjem periodu nije poznat.

Broj održanih koncerata u zemlji i inostranstvu za ove 42 godine postojanja i rada bilo je oko 1.200.

Rad i aktivnosti sekcija od 1969-1991. Godine koje više nisu aktivne u svome radu biće opisano u nastavku;

- Mješoviti hor – vokalna grupa
- Dramska – literarna sekcija
- Likovna sekcija
- Foto sekcija
- Guslarska sekcija
- Tehnička sekcija


Rad sekcija od 1969. Do danas koje su aktivne biće posebno opisane na svojim linkovima, kako je to napisano na naslovnoj web stranici:

- Tamburaški orkestar
- Narodni orkestar
- Folklorni ansambl
- Duvački orkestar.


DRAMSKA SEKCIJA

Dramska sekcija KUD Željezara počela je sa radom 1970. godine. Rukovodioc Sekcije Zijad Handžić i režiser.

U početku rada Dramske sekcije vršene su obimne pripreme, sakupljaju se stari članovi, dolaze novi, sačinjava se repertoar za novu sezonu, raspoređuju se uloge, dogovara se o načinu rada – jednom riječju, sve je na nogama.

Prva premijera Dramske sekcije bio je Andrićev Ex ponto, recital, koji je doživio samo jedno izvođenje. Sljedeće što se spremalo bila je jednočinka Bosanska podvala. I ona je doživjela jedno, premijerno izvođenje. Počela se raditi Ljubav pod kišobranom, ali je zapelo sa obezbjeđenjem tehnike koju Društvo nije moglo da realizuje.

Za sezonu 1972/1973. repertoar je obuhvatio sedam pozorišnih komada. Bili su zastupljeni svi žanrovi, od komedije do drame. Izbor je pao na: Pečalbare Antoana Panova, socijalnu dramu, zatim komediju Branislava Nušića Običan čovjek, Hej vi građani Evrope Žan Pol Sartra, Maturalna veče Tome Arsovskog, Sutra će nebo biti plavo Ante Sivilčića i Ljubav pod kišobranom Uroša Kovačevića. Nastojalo se da predstave budu prilagođene ukusu i nivou, kako članova Sekcije, tako i publike.

U Dramskoj sekciji bio je formiran stručni žiri koji putem audicije prima nove članove.

Na Osmom festivalu amaterske drame BiH u Jajcu, koncem aprila 1974. godine, Dramska sekcija KUD Željezara, osvojila je četvrto mjesto. Učesnici su bili iz Sarajeva, Mostara, Zenice, Tuzle, Živinica i Jajca. Za najboljeg režisera – amatera proglašen je Zijad Handžić iz KUD Željezara, reditelj Jelene Četković, a Valentini Kovačević dodjeljena je nagrada za epizodnu ulogu majke u predstavi Jelena Četković.

Bilo je i problema u radu Dramske sekcije, nedostatak tehnički sredstava koja su se uvijek pozajmljivala, nije bilo odgovarajućeg prostora za održavanje predstava. Kasina nije imala uslove za dramske programe, dolazak publike nije bio zadovoljavajući, nema rekvizita i kostima.

Amateri glumci su svaku predstavu pripremali po nekoliko mjeseci i uvijek se nadali da će imati prilike da je igraju i za publiku. O Dramskoj sekciji nismo mogli naći više materijala, jer je dokumentacija nestala u toku 1992 – 1995. godine.

LIKOVNA SEKCIJA

U dokumentaciji KUD-a koja je nađena poslije prinudnog iseljenja iz prostorija Kasine (1992. godine) nema mnogo podataka o radu Likovne sekcije.

Iz sjećanja članova, radovi su izlagani u okviru zajedničkih nastupa svih sekcija KUD-a. Održano je nekoliko samostalni izložbi u Željezari i našem gradu. Povodom 10. godina rada KUD-a (1979.) organizovana je pokretna izložba koja je obišla sve pogone Željezare i izložba u Domu kulture u Zenici (1980.) i.t.d. Članovi sekcije učestvuju 1978. god. na izložbi slikara radnika iz željezara Jugoslavije u Sisku i dobivaju posebno priznanje.

Zabilježeno je da Likovna sekcija 1976. godine ima 4 aktivna člana. Članovi Likovne sekcije motive na platnu su odabirali po sklonostima, ličnom izboru, na temu Radost življenja, iz Željezare i Zenice koja nestaje i portrete amatera.

Članovi Likovne sekcije: Irfan Bajramović, Mirsad Čaplja, Jagoda Grubišić, Abdulah Hodžić, Zoran Pokaz, Ferid Sivac, Dobrinko Skopljak, Borivoje Stojanović, Jasna Stupar, Ramiza Zulji i Rešad Ždralović.

GUSLARSKA SEKCIJA

Guslarska sekcija KUD Željezara počela je sa radom 1972. godine. Članovi sekcije su bili radnici Željezare, iz radni organizacija Zenice, učenici srednji škola i nezaposleni. U 1974. god. Guslarska sekcija imala je 11 aktivni članova, a več 1976. godine bilo je 26 članova.

Prvi koncerti su održavani u našem gradu za prigodne državne praznike. KUD je nabavila instrumente – gusle i izvornu narodnu nošnju. Na programu su bile narodne melodije iz NOB-e, epska poezija i izbor iz Vukovi narodnih pjesama.

Članovi Guslarske sekcije učestvuju na Festivalu guslara u Sarajevu, I Festivalu guslara Jugoslavije na Kosovu gdje osvajaju treće mjesto, a Boško Vujačić prvo mjesto, na VII Saboru kulturnog stvaralaštva Jugoslavije u Kosovskoj Mitrovici (VI 1979.), a Jovo Bilić osvaja Srebrni pehar. Sa guslarima iz Sarajeva i Beograda organizuje se 19.10.1979. godine Veče za ljubitelje epskog stvaralaštva i zvukova gusala u Zenici, i.t.d.

Članovi Guslarske sekcije su bili: Đorđe Matović,, rukovodilac Sekcije i guslar, Jovo Bilić, Đokan Garonja, Velimir Fican, Boško Vujačić, Jovan Čepić, Đemal Trako, Jozo Ivančić, Radislav Rešetar, Sreten Žerajić i Arso Matović. Rad Guslarske sekcije prestao je sa radom 1992. godine započinjanjem agresije na BiH.

TEHNIČKA SEKCIJA

Tehnička sekcija KUD Željezara formirana je u početku rada Društva, jer je to zahtijevalo i početak rada sekcija. Tehnička sredstva i oprema se koristila iz Željezare, kao i rukovaoci opreme. Željezara je posjedovala u to vrijeme modernim ozvučenjem, kao i obučenim radnicima za rukovanje sa istim.

Za probe i zvanične nastupe u zatvorenim prostorijama, kao i na otvorenim, obavezno je trebalo obezbjediti ozvučenje, prilagođeno prostoru i izvođačima. Za nastup sekcija trebalo je obezbjediti i odgovarajuću tehniku, što je iziskivalo da se ista nabavi od poznati svjetski proizvođača. U svim ovim zahtjevima osnivač Društva, Željezara je mnogo pomogla. Na sve nastupe i koncerte Društvo je nosilo i tehniku – ozvučenje, osim kada se gostovalo u inostranstvu.

U ratnim godinama (1992-1995.) nestala je ili potpuno uništena tehnika – ozvučenje. Nova tehnika – ozvučenje nabavljeno je 2004. godine kada je Društvo gostovalo na TV FBiH u emisiji «BINGO» i osvojena nagrada od 8.500.00 KM. Danas KUD Željezara za svoje nastupe – koncerte koristi kvalitetno svoje ozvučenje.

Do 1992. godine rukovanje sa tehnikom – ozvučenjem u Društvu su obavljali: Mehmed Kavaz, rukovodilac sekcije, Vilfan Alijević i Emil Jekauc. Sva trojica bili su vrsni stručnjaci za rad sa tehnikom i uslovima koji su tražili kvalitetno prezentiranje nastupa od pojedinca do grupe izvođača.

Od 1995. godine rukovaoci ozvučenja angažovani su po potrebi i vrsti programa – koncerata. Za velike nastupe – koncerte angažovala se tehnika od drugih. Sa ozvučenjem su rukovali: Emir Ganić, Dževad Mustafić i Mirza Talić.

FOTO SEKCIJA

Foto sekcija Kulturno umjetničkog društva Željezara Zenica formirana je 1973. godine. Za rukovodioca Sekcije određen je Miroslav – Miro Popović, radnik Kovačnice, inače zaljubljenik u fotografiju.

Foto sekcija je vrlo brzo dobila članove koji su imali iskustva sa fotografijama, ali i početnike željne da nauče fotografisanje i izradu fotosa. Imajući u vidu da se radi o amterima i amaterskoj fotografiji trebalo je obezbjediti opremu: foto aparate, uređaje za razvijanje filmova i izradu fotografija. Takođe trebalo je utvrditi program aktivnosti sa temama obaveznog rada u KUD-u, a to je pračenje svih aktivnosti u sekcijama, koncertima, gostovanjima i radu. Takođe utvrđeni su programi rada na umjetničkoj fotografiji, gdje se prepuštalo članovima sekcije da pronalaze motive u Željezari, gradu, prirodi i iz svakodnevnog života. Sve ove aktivnosti su imale svoju verifikaciju na mnogobrojnim izložbama koje su se postavljale uz nastupe KUD-a ili samostalno u Željezari i gradu. Stalna izložba bila je postavljena u prostorijama u Kasini, koja se stalno dopunjavala fotografijama novih sadržaja.

Mnogi od članova foto sekcije, iza kojih danas stoje decenije rada i napora da fotografijom zaustavi vrijeme i trenutke života, ne samo iz Željezare za koju si ipak majviše vezani, vrsni su majstori fotografije. Glavni zadatak za njih dvadeset amatera fotografije bila su gostovanja KUD Željezara u zemlji i inostranstvu, odakle su obavezno dolazile fotografije po povratku i umjesto priče kakav je bio doček i koncert, progovore fotografijom.

Veliku plemenitost su članovi Sekcije pokazali da pomognu drugima što su obučili u rukovanju fotografskim aparatom tridesetak radnika. Ostvarena je saradnja sa Savezom foto-amatera Bosne i Hercegovine i sa društvima iz Zenice i vani. Jedna od najvećih aktivnosti Foto sekcije u 1979. god. je bila po zadatku menađmenta Željezare izvršiti fotografisanje svih radnika u Željezari i da za svakog izrade po četiri fotografije. Ako je u Željezari bilo zaposleno oko 15.000 radnika, da se rad fotografa obavljao u pogonima, po smjenama danju – noću, onda ne treba posebno naglašavati koliko su bili angažovani u Foto sekciji. Za ovu aktivnost nabavljena je i nova foto oprema., koja je kasnije dobro došla za rad sekcije. Iza Foto sekcije KUD Željezara ostalo je vrlo malo arhivske građe: fotografija i diapozitiva, jer je ista u ratnim godinama i selidbama (1992 – 1995.) otuđena i uništena, ali se ipak u arhivi KUD-a nalazi oko hiljadu fotografija i diapozitiva.

Članovi Foto sekcije: Miroslav Popović, rukovodilac sekcije, članovi: Zdravko Grilc, Pavo Bohinc, Irfan Sarajlić, Aco Dimitrievski, Mićo Kalabić, Čedo Paunović, Miroslav Kutni. Semir Ahmetspahić, Mehmed Kundalić, Nihad Konić, Predrag Sekulić, Anto Miletić, Ekrem Ljevaković, Zvonimir Popović, Zdenko Zrnić i Alma Hadžimusić.